Drvo (materijal)

Drvo je prirodni materijal koji se dobiva od drvenastih biljaka, uglavnom od debla stabala, iako se za neke primjene koriste i drvo grana.

Drvo je nehomogen, anizotropan, porozan, vlaknast i higroskopan materijal sastavljen od celuloze (40-50%), lignina (25-30%), drvnih polioza (20-30%) i popratnih tvari (smole, minerali, i dr.). Svojstva drva odraz su njegovog prirodnog porijekla, tj. građe.

Drvo je izgrađeno od stanica, koje se radi svojeg izduženog oblika u drvu nazivaju vlakanca drva. Uz vlakanaca, u drvu se nalaze i druge vrste stanica (traheide, traheje i parenhim), koje se razlikuju prema dijelu godine i dijelu stabla u kojem su nastale, te tako uzrokuju nehomogenost drva. Anizotropnost drva uzrokovana je položajem vlakanca, koje je uglavnom u smjeru rasta stabla. Poroznost drva određena je odnosom stijenki i lumena vlakanaca.

Omjer između čvrstoće i težine drva je bolji nego kod metalnih materijala.

Drvo je materijal koji u upotrebi sadrži postotak vode, koji je određen higroskopskom ravnotežom između celuloze i drvnih polioza i vlage u njegovu okolišu. Vlažnost drva u upotrebi kreće se od 8% u prostorijama s centralnim grijanjem do 18% u podrumskim prostorima.

Budući da je drvo prirodnog porijekla podložno je utjecaju mikroorganizama, uglavnom gljivica koje uzrokuju promjenu boje i truljenje. Insekti također napadaju drvo kao izvor hrane. Izloženost vremenskim prilikama također uzrokuje propadanje drva vidljivo kao površinske ili duboke pukotine i erozija površine. Propadanje drva sprečava se površinskom obradom (lakovi, lazure i sl. premazi), te impregnacijom (utiskivanjem zaštitnog sredstva u šupljine drva).

Drvo se koristi kao sirovina u industriji i za ogrijev. Ono je kruto gorivo slabijih toplinskih vrijednosti. U našim se krajevima kao drvo za ogrjev koriste uglavnom bukva, hrast, i grab, te oni dijelovi stabala koji se ne mogu dalje prerađivati.

Drvo se također koristi za izradu predmeta (osobito namještaja i građevinskih konstrukcija u arhitekturi, te potrepština poput čačkalica, pribora za jelo, i dr.), umjetnina, glazbala, igračaka. Celuloza iz drva kemijskim se putem izdvaja iz drva i upotrebljava za izradu papira.

Drvo – svojstva

Svojstva drva ovise o botaničkoj vrsti drva, a unutar iste botaničke vrste ovise o mjestu rasta drva, dobu sječe, dijelu stabla iz kojeg je uzet uzorak, greškama strukture drva i sadržaju vode.

Mehanička svojstva drva

Mehanička svojstva drva najviše ovise o:

• • • smjeru sile u odnosu na smjer vlakanaca
    • vrsti drva
    • težini drva
    • pravilnosti građe drva
    • vlazi drva

Trajnost drva

Prirodna trajnost drva je njegova sposobnost da se odupre biološkim i abiološkim utjecajima. Ona ovisi o vrsti drva, te mjestu i načinu upotrebe drvenog proizvoda.

Prema prirodnoj trajnosti, drvo se dijeli na:

• vrlo trajne (bagrem, kesten, hrast, duglazija)
• trajne (bor, jela, smreka jasen)
• slabo trajne (topola, bukva, lipa,)

Prirodna trajnost drva može se povećati premazivanjem površine ili impregnacijom sredstvima koja ga štite od napada ksilofagnih gljivica i insekata. Zaštitna sredstva djeluju otrovno na ksilofagne štetnike ili sprječavaju prodor vlage, koja je potrebna za razvoj tih organizama. Osim toga zaštitna sredstva sprečavaju štetno djelovanje sunčevog UV zračenja, erozivno djelovanje vode i druge abiološke utjecaje.

Estetska svojstva

Estetska svojstva drva primjećuju se vidom, njuhom i dodirom. Sva botaniča vrsta drva ima karakteristična estetska svojstva. Ona su važna kod upotrebe drva u stambenim ili javnim prostorima gdje je drvo vidljivo i izloženo dodiru, pa se odabir vrste drva vodi prema estetskim svojstvima.

Ogrijevna vrijednost drva

Za ogrjevno drvo upotrebljava se drvo koje se ne može kvalitetnije iskoristiti radi svojih grešaka (kvrge, promjene boje, oštećenja od insekata) ili malih dimenzija (ostaci od prerade). Količina ogrjevnog drva najčešće se računa i plaća po prostornom metru.

Ogrijevna vrijednost drva kreće se od 2040 (bagrem) do 1110 (jablan, vrsta topole) kWh po prostornom metru. Hrast se nalazi između s 1890, kao i bukva s 1850 kWh/pm.

Kada se promatra ogrjevna vrijednost prema težini drva, redoslijed vrsta je drugačiji. Naime, ogrjevna vrijednost čiste drvne tvari kreće u uskim granicama, od 18,5 do 19 MJ/kg, a povećavaju je smole, ulja i voskovi koji se pojavljuju u drvu četinjača.

Ogrjevna snaga drva pada s povećanjem vlage, jer se dio energije troši na isparavanje vode iz drva. Stoga je najisplativije koristiti suho ogjevno drvo.

Drvo – zapaljivost

U današnje vrijeme sve se veća pažnja daje sigurnosti življenja. Stoga se zapaljivost drva često puta stavlja na prvo mjesto. Međutim, potrebno je znati da drvo gori na površini, a da pri tome konstrukcija zadržava svoju čvrstoću, za razliku od metalnih konstrukcija koje se deformiraju na povišenoj temperaturi, ili betonskih konstrukcija koje iznenada pucaju. Osim toga toga, u stambenim prostorima mnogi su materijali lakše zapaljivi od drva i mogu stvoriti vrlo otrovne plinove.

Zapaljivost drva ublažava se usporivačima gorenja ili se potpuno sprečava impregnacijom sredstvima na osnovi aluminijevog hidroksida, magnezijevog hidroksida, amonijevog polifosfata, antimonovog trioksida, te spojeva fosfora, dušika i bora.

Izvor:  WIKIPEDIA