Javor

Javor (lat. Acer) je rod do 35 metara visokog šumskog drveća srednje, zapadne i južne Europe, Kavkaza i sjevernog dijela Male Azije. Dolazi uglavnom u planinskim područjima. Krošnja mu je široko zaobljena. Deblo može doseći i debljinu preko 1 metar, obično je kratko i obraslo crvenkasto smeđom korom koja se ljušti pločasto.

Šiboliki izbojci redovno su maslinasto smeđi s brojnim svijetlim lenticelama. Pupovi su dosta krupni, svjetlozeleni, pokriveni trbušasto izbočenim, zaobljenim ljuskama.

Listovi su 8-16 cm dugi i isto toliko široki, petolapi, odozgo tamnozeleni, odozdo nešto svjetliji. Palistići su kratkotrajni, jezičasti, svjetlozeleni. Lapovi su zaobljeno trokutasti, grubo, ali dosta jednoliko nazubljeni. Peteljka je zelena, katkad crvena, duga kao plojka ili još duža. Cvjetovi su žućkastozeleni, u kratkim visećim metlicama. Cvjeta desetak dana nakon listanja, u svibnju. Perutke su međusobno smještene većinom pod pravim kutom, u donjem dijelu trbušasto uzdignute. Kotiledoni su jezičasti, gore zaobljeni, dolje klinoliki s paralelnom uzdužnom nervaturom.

Gorski javor je karakteristična vrsta bukovih šuma, a javlja se u svim tipovima bukovih i mješovitih šuma, izvan poplavnih područja, indicirajući u njima vlažnija mjesta. Odgovaraju mu mineralima bogata, srednje vlažna, na trajno mokra, rahla i humusna tla.

Neki izvori spominju preko 500 vrsta.

Tri vrste na popisu su kritično ugroženih, a jedna je invazivna (A. platanoides).

Gorski javor

Gorski javor (latinski: Acer pseudoplatanus) vrsta je javora. Raste u sredogorju i planinskom području Europe i Male Azije. Vrsta drveta iz roda javora (acer). Kod nas u Hrvatskoj je autohtona vrsta drveća, dolazi na nadmorskoj visini do 1250 metara, najčešće u zajednici s bukvom i jelom.

Izgled

Raste 20 – 25 metara u visinu. Debla stabala koja su rasla u sastojini su visoka i ravna, a krošnja je mala.

Kora je sive boje, tanka, glatka, u starijoj dobi počinje se raspucavati u obliku pločica i otpadati s debla (kao i kod platane). Izbojci su sivosmeđe boje.

Pupovi su obavijeni velikim brojem zelenkastih ljuskica, čiji su vrhovi crne boje. Nalaze se unakrsno nasuprotni na izbojcima.

Listovi su peterolapi, lapovi su jajoliko duguljasti, na vrhu su ušiljeni, na rubu krupno napiljeni, režnjevi su šiljasti, a ukupna veličina listova može doseći 20 cm. Listovi su s gornje strane tamnozelene boje, donje su svijetlozelene boje s ćupercima bijelih dlačica u kutovima lisnih žila. Peteljka je duga, crvene boje.

Plod se sastoji od dvije perutke koje su međusobno spojene pod kutom nešto manjim od 90 stupnjeva, sjemenka je orašćić, izbočena i pričvršćena na krilce mrežaste nervature.

Korijen u početku razvija žilu srčanicu, a kasnije razvija više glavnih korijenovih žila.

Izvor:

WIKIPEDIA 1

WIKIPEDIA 2