Breza
Obična breza - tekst preuzet iz Wikipedie
Breza (lat. Betula), biljni rod listopadnog drveća i grmlja iz porodice brezovki. Pripadaju mu 84 priznate vrste, od kojih u Hrvatskoj rastu dvije, viseća ili obična breza (Betula pendula) i kritično ugrožena cretna breza (Betula pubescens).
Rod je dobio ime po galskoj riječi betu, koja znači »bitumen«; prema Pliniju Starijem, Gali su dobivali bitumen od te biljke. Bijela ili obična breza naraste do 30 metara. Njezino drvo je lako za obradu, ali nije visoke kvalitete, pa se proizvodi furnir i jeftiniji namještaj i vrata. Mladi listovi i pupoljci bijele breze su jestivi, a isto tako i rese, sjemenke i unutrašnji dio kore. Grančice breze poznate su po tome što se od njih izrađuju metle.
Obična breza
Obična breza (viseća breza, lat. Betula pendula), bjelogorično je drvo iz porodice Betulaceae.
Izgled
Naraste do 20 m, a u debljinu do 60 cm. Deblo je vitko, a kora bijela i glatka. Na starijim stablima, kora ima tamne pukotine. Izbojci su vitki, dugački, bradavičasto-žljezdasti i vise. Lišće je trokutasto ili rombično, 3-7 cm dugo, dvostruko napiljeno, odozgo bradvičasto. Muške se rese pojavljuju u jesen, a ženske za listanja. Pokrovni su listovi ženskih cvjetova trolapi, kasnije okožnate, a otpadaju s plodne rese s plodovima. Plod je sićušni spljošteni oraščić s 2 postrana krilca, koja su šira od ploda. U 1 kilogramu ima milijun i pola plodova, čija klijavost iznosi 20%.
Rasprostranjenost
Raste u Europi i Aziji. Česta je u našim mezofilnim šumama te u nasadima i parkovima.
Ekološki zahtjevi
Obična breza je pionirska vrsta, koja zajedno s trepetljikom i vrbom ivom, prva zauzima površine u kojima se prirodno širi šuma. Izrazita je vrsta svjetla. Široke je ekološke valencije, podnosi razne temperature i tla. Izbjegava močvarna kisela tla i tla s obiljem kalcija. Prve godine raste polagano, a poslije se rast naglo povećava. Živi do 100 godina, rjeđe 120. Na otvorenim položajima, rađa sa sjemenom od 10. godine, a u šumi oko 30. godine. Plodonosi skoro svake godine. Sjeme s krilcem raznosi vjetar na velike udaljenosti. Ima čupav korijenski sustav, koji se dobro prilagođava uvjetima tla. Vrlo je otporna na mraz. Poluotvoreni pupovi podnose temperaturu do – 4 °C. Na sušu i vrućine osjetljiva je samo u prvim godinama života. Dobro podnosi dim, štetne plinove i tvorničku prašinu pa je pogodna za sadnju u industrijskim i urbanim područjima. Drvo je dekorativno.
Breza – ljekovitost i jestivost
Obična breza je ljekovita biljka.Koriste se pupovi,listovi,te katran dobiven suhom destilacijom brezove kore.Pupovi i listovi djeluju diuretično, holeretički, dijaforetički, pročišćavaju krv, djeluju baktericidno, te protuupalno .
Sok breze dobiven bušenjem debla u proljeće prije listanja može se koristiti za piće,te dobivanje sirupa ili šećera.Sasvim mladi listovi te proljetne rese smatraju se jestivim.Mladi listovi sadrže oko 140 mg% vitamina C,te nešto karotina.
